Nakon blagog pada na mjesečnoj razini u listopadu, bruto inozemni dug u studenom je blago porastao u odnosu na mjesec prije. Naime, prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je na kraju studenoga iznosio 46,5 milijardi eura, što je 444 milijuna eura više nego na kraju listopada (1 posto više), čemu su pridonijele međuvalutne promjene, odnosno slabljenje eura prema dolaru. Mjesečnom rastu inozemnog duga pridonio je financijski sektor, dok je inozemni dug ostalih sektora uglavnom stagnirao. Vanjski dug financijskog sektora na kraju studenoga iznosio je 14,1 milijardu eura, ili 361 milijun eura više nego na kraju listopada. U odnosu na kraj 2010., bruto inozemni dug je na gotovo istoj razini. U prvih jedanaest mjeseci 2011. inozemni dug financijskog sektora te onaj privatnih poduzeća jedini su zabilježili rast.
Nakon blagog pada na mjesečnoj razini u listopadu, bruto inozemni dug u studenom je blago porastao u odnosu na mjesec prije, pišu u ponedjeljak analitičari RBA.
Naime, prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je na kraju studenoga iznosio 46,5 milijardi eura, što je 444 milijuna eura više nego na kraju listopada (1 posto više), čemu su pridonijele međuvalutne promjene, odnosno slabljenje eura prema dolaru.
Mjesečnom rastu inozemnog duga pridonio je financijski sektor, dok je inozemni dug ostalih sektora uglavnom stagnirao. Vanjski dug financijskog sektora na kraju studenoga iznosio je 14,1 milijardu eura, ili 361 milijun eura više nego na kraju listopada. U odnosu na kraj 2010., bruto inozemni dug je na gotovo istoj razini.
U prvih jedanaest mjeseci 2011. inozemni dug financijskog sektora te onaj privatnih poduzeća jedini su zabilježili rast.
Međutim, ukupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća posljedica je rasta u siječnju, dok se nakon toga taj sektor uglavnom razdužuje prema inozemstvu. S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja, poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem tržištu.
Vanjski dug javnog sektora na kraju studenoga iznosio je 14,3 milijardi eura, što je za 70 milijuna eura manje nego na kraju 2010.
Pri tome inozemni dug države iznosi nešto više od 7 milijardi eura (6,4 posto više u odnosu na kraj 2010.), a inodug javnih trgovačkih društava 5,7 milijardi eura (1,2 posto manje).
S obzirom na visoku averziju prema riziku koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da analitičari RBA ne predviđaju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuje se vrlo umjerena dinamika rasta inozemnog duga.